Studija: Sa svakom vakcinacijom protiv kovida, zdravstveni radnici postaju bolesniji – prijavljuju se za sve veće odsustvo i uzimaju više analgetika nakon svake doze 🇷🇸

  • Post author:
  • Post category:Medicina

EUGYPPIUS

20. Sep 2023.
 
 
Nemogućnost rada nakon vakcinacije protiv COVID-19“ je skroman rad koji je upravo objavljen u javnom zdravstvu (nije besplatno, ali je dostupan ovde kao preprint od prošlog novembra), u kojem se analiziraju podaci iz kohortne studije „CoVacSer“, sprovedene u Vircburgu radi praćenja efekata kovid infekcije i vakcinacije na zdravstvene radnike. Od 1.831 CoVacSer učesnika koji su ispitani o svojim iskustvima sa vakcinacijom između 29. septembra 2021. i 27. marta 2022. godine, 1.704 je ispunilo kriterijume za uključivanje u ovu studiju. Dakle, gledamo efekte prve, druge i treće doze.

Iz rezimea:

Vakcinacija protiv COVID-19 se pojavila kao ključna strategija za kontrolu širenja i ozbiljnosti infekcija SARS-CoV-2, posebno među [zdravstvenim radnicima]. Međutim, nesposobnost za rad vezana za vakcinu, mogla bi da preplavi javno zdravstvo i mora da se reši kao deo ove važne strategije prevencije. Odsustvo osoblja zbog vakcine, mora da se uzme u obzir u svetlu budućih kampanja za pojačanu vakcinaciju protiv kovida19 i izazova koje predstavlja kontinualna pandemija kovida19.

Uzorčna grupa za CoVacSer je pretežno ženskog pola (87%); samo manjina (18,6%) su bili lekari. Takođe su relativno mladi i zdravi, sa srednjom starošću od 39 godina.


Ogromna većina svih u kohorti je primila BioNTech/Pfizer za svaku od svoje tri doze. U sve tri doze i svih 1.704 učesnika, ubodi su rezultirali sa ukupno 1.550 dana bolovanja.

Evo grafikona prosečnih dana bolovanja za svaku dozu…

… i evo procenta zdravstvenih radnika koji traže određenu količinu bolovanja za svaku dozu:

Sve u svemu, pojačivači (busteri) su doveli do toga da je 27,9% celokupne uzorčne grupe uzelo najmanje jedan slobodan dan na poslu. Od 21 učesnika koji su primili AstraZenecu za svoju prvu dozu, njih 11, ili 52%, je završilo na bolovanju. Moderna je takođe bila očigledno gora od proseka koji je utvrdio BioNTech, poslavši 106 od 255, ili 46% učesnika koji su je primili kao treću dozu kući na oporavak.

Šira podgrupa zdravstvenih radnika koji su uzimali lekove za ublažavanje simptoma posle vakcinacije oslikava istu sliku. Do treće doze, velika većina svih u uzorku (86%) je uzimala lekove za ublažavanje akutnih simptoma uboda:

Zanimljiva je podela po polu: muškarci su imali manje potrebe za uzimanjem lekova nakon prve i druge doze (16,6% prema 24% i 31,5% prema 49,6% respektivno), ali do treće doze ova razlika kod polova je nestala. Međutim, manje je verovatno da će muškarci uzimati bolovanje nakon svake doze.

Autori zaključuju da „vakcinacija protiv kovida19 ima nezanemarljiv uticaj na raspoloživost osoblja u zdravstvenom sektoru“ i da je verovatno pojačani imuni odgovor na svaki sledeći ubod odgovoran za eskalaciju simptoma. Ovde gledamo samo akutne, trenutne reakcije na vakcinaciju – ne na povrede ili druge ozbiljnije neželjene događaje. Rezultati studije su jasno potvrđeni ogromnom nesklonošću šire javnosti da prihvati dalju vakcinaciju nakon kampanje za pojačivače. Čak i kada sve prođe kako treba, vakcine čine da se mnogi ljudi osećaju bolesno, a efekat postaje sve prodorniji i snažniji sa svakim uzastopnim ubodom.

Izvor: https://www.eugyppius.com/p/study-with-each-covid-vaccination

Studija (pdf)
Dodatak (Word .docx)

Preprint (pdf)

Delite ...